Aktivno slušanje jeste temeljna vrlina koja čini osnovu kvalitetne međuljudske komunikacije. U današnjem brzom i često fragmentiranom društvu, postavlja se pitanje koliko se zaista trudimo slušati jedni druge. S obzirom na sve brže načine komunikacije i stalnu povezanost putem tehnologije, postalo je izazovno održati kvalitetan stepen međusobnog slušanja i razumijevanja. Također, postavlja se pitanje da li istinski slušamo jedni druge i da li naše „slušanje“ ima značajnu ulogu pri izgradnji kvalitetnih međuljudskih odnosa, kako među pojedincima, tako i unutar šire društvene zajednice.
Aktivno slušanje je proces u kojem slušatelj ne samo da prima informacije, već ih duboko razmatra, interpretira i odgovara s empatijom, a sve sa ciljem da stvori most razumijevanja između sebe i sagovornika. Iako je ovaj koncept neophodan za uspješno međuljudsko povezivanje i izgradnju zdravih, međuljudskih odnosa, on se u velikoj mjeri gubi, posebno u vremenu koje je prožeto površnošću interakcije.
Od zvuka do razumijevanja: Da li samo čujemo ili aktivno slušamo?
Čovjek često smatra da čuti istovremeno znači i slušati. Međutim, Anić (2002) praveći razliku između ova dva glagola kaže da čuti zapravo znači primiti određeni zvuk, a slušati znači primiti sluhom, slušati jedan drugog, čuti jedan drugog, imati smisla za mišljenje drugoga i biti u dijalogu sa drugim. To u osnovi znači da čuti označava pasivni proces prijema zvuka, dok slušati podrazumijeva aktivno angažovanje sluha, ali i uma i pažnje u procesu interpretacije i razumijevanja zvuka prilikom dijaloga. Čujnost kao pasivan proces često može biti uzrokom neshvaćene komunikacije iz koje nerijetko proizilaze brojni nesporazumi, ali i konflikti koji za posljedicu imaju narušavanje međuljudskih odnosa. Međutim, s druge strane, aktivno slušanje doprinosi razumijevanju i izgradnji kvalitetnih i složnih međuljudskih odnosa. Zbog toga razvijanje vještine aktivnog slušanja jeste od esencijalne važnosti za stvaranje empatičnijih međuljudskih odnosa.
Vrlina aktivnog slušanja i njena uloga u izgradnji međuljudskih odnosa
Jedan od najvećih izazova sa kojima se društvo danas suočava jeste svakako oblast međuljudskih odnosa, prvenstveno jer su se ljudi prestali truditi razumijevati jedni druge, osjećati empatiju i makar pokušati shvatiti poruku svog sagovornika. Iz toga često proizilaze problemi izgradnje zdravih odnosa na temeljima uvažavanja i poštovanja. A kada bi se slušatelji zaista uključili i usmjerili svoju pažnju ka razumijevanju sagovornika, ne samo da bi razumjeli poruku, već bi na taj način pomogli sagovorniku da bude shvaćen i izrazi svoje misli. Kada čovjek osjeti da je „slušan“ njegovo samopouzdanje raste, ali i osjeća sigurnost da svoje probleme i unutarnje tištanje može podijeliti sa nekim i na taj način ublaži svoju patnju. To jeste dokaz tezi da aktivno slušanje doprinosi emocionalnoj podršci.
Islamska etika aktivnog slušanja u svjetlu Kur`ana i hadisa
Islamski principi vještine aktivnog slušanja temelje se na dubokim moralnim i vjerskim načelima koji podstiču aktivno slušanje, poštovanje drugog i drugačijeg, te izbjegavanje površnog ili mehaničkog slušanja. Kur`an kao temelj islamskog učenja, naglašava važnost aktivnog slušanja i pruža jasne smjernice o tome kako svoj sluh i pažnju usmjeriti prema onome koji govori, ali i kako uvažiti mišljenje drugog, te na taj način izgraditi temelj zdrave i pravedne komunikacije.
Prema Kur`anu, čovjek je, između ostalog, biće el-bejana, odnosno biće govorenja, izricanja, saopćavanja, verbalnog i neverbalnog komuniciranja, kako navodi profesor Karić (Karić, 2017). Uzvišeni Allah, dž.š., kazuje nam: Reci robovima Mojim da govore samo lijepe riječi: – jer bi šejtan mogao posijati neprijateljstvo među njima, šejtan je, doista, čovjekov otvoreni neprijatelj. (El-Isra, 53.) Ovim ajetom, vjernike se podstiče da koriste mudre i ljubazne riječi, što je ključno za smanjenje nesuglasica. Aktivno slušanje omogućava izgradnju međusobnog povjerenja, smanjuje nesporazume i doprinosi međuljudskoj toleranciji.
Jedan od najljepših primjera aktivnog slušanja možemo pronaći u životu poslanika Muhameda, s.a.v.s., koji zaista jeste nepresušan izvor i nosilac pozitivnih vrijednosti. Poslanik, a.s. je bio poznat po svom umijeću aktivnog slušanja. Svojom pažnjom i riječima pokazivao je poštovanje prema svakome ko mu se obraćao. Sa zadivljujućim komunikacijskim vještinama i lijepim manirima, Poslanik, a.s., je uvijek uspijevao pridobiti i najtvrđa srca. Bilježi se da Poslanik, a.s., nikada nije prekidao govor svog sagovornika, a zatim bi mu po završetku odgovarao lijepim riječima. U Časnom Kur`anu se navodi: Zar ne vidiš kako Allah navodi primjer – lijepa riječ kao lijepo drvo: korijen mu je čvrsto u zemlji, a grane prema nebu. (Ibrahim, 24). Ova etička načela nisu samo teorijska uputstva, već praktična objašnjenja njihove primjene u svakodnevnom životu, s ciljem smanjenja međuljudskih netrpeljivosti i nesporazuma kako bi između pojedinaca, zajednice i društava napravili most empatije zasnovane na moralnim i etičkim vrijednostima.
Piše: Nejla Mujan