U subotu, 6. 5. 2023. godine u hotelu Hollywood Ilidža, održana je jednodnevna konferencija MODELI PRAVEDNOSTI – POSLANIK, A. S. , NAS UČI.
Ovo je prva konferencija ovog tipa u okviru Organizacije „Bahar“ koja radi na edukaciji i promociji pozitivnih vrijednosti u životu. O pažljivo biranoj temi s različitih aspekata govorili su eminentni stručnjaci/kinje: prof. dr. Nusret Isanović, psihologinja Aida Tule i prof. dr. Esmir Halilović.
Konferenciju je otvorila predsjednica Organizacije Bahar Dženana Džakmić Šabanović izrazivši zadovoljstvo što se na prvoj konferenciji govori o temeljnoj ljudskoj vrijednosti tj. pravednosti. Istakla je da je uspostavljanje pravde na Zemlji bila jedna od primarnih zadaća svih Božijih poslanika ali da je to i zadaća svih nas, kako bi gradili zdravo društvo.
O pojmu pravde u filozofiji naslanjajući se na grčku filozofiju kao kolijevku evropske filozofije govorio je prof. dr. Nusret Isanović. Svoje izlaganje bazirao je na Platonovom razumijevanju pravde komparirajući ga sa islamskim konceptom pravde. Platon po pitanju pravde na vrh ljestvice postavlja filozofe kao mudre, razborite i hrabre članove društva. Isanović naglašava da moramo biti Platonovi „filozofi“ u našem dobu. Poseban dio izlaganja posvetio je savremenom društvu i njegovom razumijevanju pravde. Muslimanski svijet danas spava i potrebno ga je probuditi iz drijemeža. – Muslimana danas ima oko dvije milijarde i imaju samo jednog Nobelovca, a Jevreja oko 200 miliona i imaju ih nekoliko – rekao je prof. Isanović. Kontekstualizirajući problem odsustva pravde u bh društvu, profesor je detektovao nestručnost i nekompetentnost, kao jedan od glavnih problema. Kao poruku naglasio je da ono što radimo trebamo raditi kako treba raditi a ne onako kako mislimo, želimo ili kako nam drugi nameću, jer svaki čovjek ima pravo na pravdu, pa i zločinac, neprijatelj prema kojima također moramo postupati pravedno, što je veličanstveno, zaključio je. Nadahnuto i motivirajuće, učesnike konferencije pozvao je na obrazovanje, razboritost i odlučnost.
Iz perspektive teorije uma: Koliko svjesno biramo pravednost govorila je psihologinja Aida Tule. Podstičući učesnike/ce na razmišljanje započela je povijesnom pričom o Izraelćanima, zlatnom teletu; razdvajanju mora. Iz perspektive teorije uma, predstavljajući ih kroz fakt (razdvojeno more koje zauzima samo 0,02% od našeg ukupnog kapaciteta uma) i fikciju (Jevreji koje je Musa a. s. , Božijom milošću izveo iz vištestoljetnog ropstva, kolektivne traume) pokazala je kako ljudski um funkcioniše i zašto više vjerujemo fikciji a ne faktu, iako ga posvjedočimo. Stoga je kao ključno pitanje istakla kakve i kolike su nama šanse kao vrsti da uopšte budemo pravedni jer većinskim dijelom čovjek postupa shodno nesvjesnom umu, memoriji koja zauzima 99,8% prostora, i čini sam sebi nepravdu. Kao i prof. Isanović, istakla je poremećen sistem vrijednosti modernog čovjeka koji se bavi svim i svačim.
Govoreći o aktuelnim pitanjima s kojima se susreće društvo današnjice, navela je primjer Covida. Informacije o virusu kreirale su konfuziju što je dovelo do prepunjavanja informacijama. Mozak opterećen velikim brojem informacija nije u mogućnosti razlučivati dobro od zla, pravedno od nepravednog itd. Samo rasterećen i čist mozak može doći do iskristalisanog rasuđivanja. Kada mozak stvara odbrambeni štit od viška i nepotrebnog to u psihologiji nazivamo traumom koju prof. Tule definiše kao – Pokušaj našeg uma da nas zaštiti. Kao ključnu tačku podcrtala je važnost čuvanja, distanciranja od konfuzije i prepunjenja što je preduslov da djelujemo pravedno – Jer pravednost je i stvar karaktera, istakla je Tule. Psihologija je naučno mjerljiva, samim time i pravednost. Na samom kraju obrazložila je univerzalne vrijednosti, referirajući se na istraživanje modernih psihologa početkom ‘90-ih o klasifikatorima vrlina i karaktera.
O načelu pravednosti u socijalnom učenju islama govorio je prof. Esmir Halilović. Slikovito lijepom i poznatom hikajom o dolasku Mehmeda Fatiha u Bosnu i njegovom snu, profesor Halilović počeo je svoje izlaganje. Mehmed Fatih je sanjao san u kojem je nedostajao halifa Omer r. a. , pored ostale trojice halifa. Omer je oličenje pravednosti što je u snu protumačeno kao nedostatak pravde u Bosni sve do Sudnjeg dana. Prof. Halilović je pojam pravde analizirao na osnovu islamskih izvora Kur’ ana i hadisa. Zauzimajući centralno mjesto u Islamu, pravda je naređena svakom vjerniku.
Aktualizirajući ponovo pitanje sa početka izlaganja prof. Isanovića o urođenosti pravde, prof. Halilović naglašava da je pravda dio čovjekove fitre tj. da zajedno sa čovjekom dolazi na ovaj svijet kao i ostale vriline, ali je čovjek iskoristi ili zloupotrijebi. Naveo je primjer noža kojim režemo hljeb ali možemo i ne dao Bog ubiti čovjeka. Profesor se referirao na poznatog učenjaka Sejjid Kutba koji kaže da ne postoji apsolutna pravda ni u jednom društvu. Muslimanska društva danas vape za pravdom, uspavana su. Iznoseći nekoliko definicija i objašnjenja pravde poziva se na Ibn Tejmijju koji je rekao: “Draži je Bogu vladar nevjernik a preavedan, nego nepravedan vjernik.” Halilović komparira i dovodi u vezu pojam pravde sa drugim vrilinama. Posebno naglašava jednakost koja je usko povezana sa pravednošću. Bogati mogu riješiti stvari u roku 24h što oslikava nepravdu u današnjem društvu uzrokovanu političkom pripadnošću.
Također, profesor se dotakao i strukture pravde, dijeleći je na: socijalnu, ekonomsku, političku itd. Svoje izlaganje poentirao je hadisom Poslanika a. s , u kojem se pokazuje eklaktan primjer suštine pravednosti: “Da moja kćerka Fatima, ukrade ja bih joj odsjekao ruku”. U ovom kontekstu se pozvao i na Medinsku povelju koja predočava pravedan odnos muslimana prema pripadnicima ostalih vjera sto je srž pravednosti.
Na kraju konferencije uvaženi izlagači su se zahvalili i pohvalili interaktivno sudjelovanje prisutnih.
Konferenciju je moderirala Enisa Bajraktarević.